Znamenitosti

CRKVICA GOSPE OD MILOSTI

Nalazi se u samom centru starog sela nasuprot kopnenih – Gornjih vrata, na istoimenom trgu. Sagrađena je 1650.g. u vrijeme Kandijskog rata i pošasti kuge, a posvećena je Blaženoj djevici Mariji u znak zahvale što je mjesto poštedjela od kuge koja je u to doba harala ovim krajem. Svjedoči o vjekovnoj povezanosti sukošanaca sa Blaženom djevicom koja ih je štitila u teškim vremenima. Na crkvi su ugrađeni otvori za puškarnice, po čemu zaključujemo kako je služila kao zaštitni objekt ispred seoskih vrata. Zanimljiviji su svakako dovratnici, dva predromanička arhitrava. To su reljefi iz IX i X. St. I bez sumnje potječu sa stare crkve sv. Kasijana. Uokolo crkve je nekada bilo groblje.

Crkva svetog Kasijana

Crkva svetog Kasijana je župna crkva smještena u starom selu. Danas je to lijepa kamena građevina sa detaljima romanike i baroka koja je u ovom obliku od XVII. st. , ali po mnogim povjesničarima mnogo skromnija postojala je i prije prvog pisanog spomena ( 1289.g.). Tome u prilog ide pretpostavka da je današnji naziv mjesta proizašao iz naziva San Kasijan. Današnji izgled dobila je 1642. kako se može pročitati nad sjeverozapadnim ulaznim vratima, nad kojima se nalazi reprezentativni zabat oltarne pregrade – najreprezentativniji u našoj srednjovjekovnoj umjetnosti – nastao valjda u sredini 11. st. ili nešto ranije. Crkva je posvećena 1674., za župnika don Šime Veleslavića, domorodca i glagoljaša, što svjedoči svečani glagoljski natpis u sakristiji.

Crkva je jednobrodna sa svetištem, sakristijom i pet mramornih oltara. Glavni oltar sa svetohraništem i palom na kojoj su prikazani Bogorodica sa sv. Kasijanom, sv. Jerolimom i sv. Šimom. Na bočnim stranama oltara mramorni kipovi sv. Kasijana i sv. Jerolima, rad Leona Botinellija. Po strani oltara, iznad sakristijskih vrata, nalaze se niše s drvenim kipovima sv. Kasijana i sv. Josipa. Na bočnim zidovima crkve nalaze se: oltar sv. Petra i Pavla s palom dotičnih svetaca; oltar sv. Ćirila i Metoda s palom; Srca Isusova s drvenim kipom; Gospe Lurdske s drvenim kipom; drveni kipovi sv. Ante i sv. Nikole.

U crkvi su još dvije kamene škropionice ugrađene kraj pobočnih vrata i velika samostojna kraj glavnih vratiju, te kamena krstionica. U svetištu je i kameni oltar prema puku i kameni ambon. Uz crkvu je između 1906 . i 1910., a dograđen je 1970. po nacrtu poznatog arhitekta i konzervatora Ćirila Ivekovića. Ima tri zvona, a Sukošanci su posebno ponosni na prekrasan zvuk svojih zvona koja i danas imaju važnu ulogu u svakidašnjem životu. Dvorište crkve opasano visokim kamenim zidom „ Ispod kampanela“ ljeti postaje jedinstvena pozornica na kojoj se već niz godina održavaju klapski koncerti. Blagdan sv. Kasijana, zaštitnika Sukošana, slavi se 13. kolovoza kada oko mjesta vjernici idu u procesiji noseći njegov kip.

Crkva svih svetih

pokraj novog groblja. Crkvu je posvetio nadbiskup Marijan Oblak 29. 3. 1987. U povišenom svetištu mramorni oltar prema puku i mramorni ambon. Iza oltara nalazi se slika – drveni intarz Bogorodica s Djetetom, a oko nje hrvatski sveci i blaženici, rad umjetnika Milana Nadinića. Uz crkvu je mala sakristija i zvonik s dva zvona. Uz nju je 2005. godine uređen okoliš i izgrađena mrtvačnica.

Crkva sv. Martina

Ako u Sukošan dolazite sa auto-puta, na brežuljku iznad vinograda i maslinika ugledat ćete CRKVICU SV. MARTINA, koja je u davna vremena bila župna crkva srednjovjekovnog sela Prljane. Građevina romaničkog stilskog obilježja., smještena na području Kaštelina. Prvi spomen datira iz davne 1387.g., svjedok je burne povijesti ovog kraja, pa je u više navrata bila do temelja porušena. Posljednji put srušili su je četnici u domovinskom ratu krajem 1991.g. Mještani i branitelji uvjereni kako ih je Sv. Martin zaštitio u tim burnim vremenima obnavljaju crkvu koja je posvećena 11.XI 2005. g na blagdan Sv. Martina. Na taj dan se svake godine u njoj slavi sveta misa.

Gornja vrata

Nekada su bila ulaz, odnosno izlaz iz utvrđenog Sukošana, to su ujedno i vidljivi ostaci obrambenih zidina kojima je bio opasan, a koje su podigle mletačke vlasti 1468-1470. godine, kako bi zaštitile naselje i ljude.

Grb Zmajevića

Na zgradi zvanoj «Biskupija», koja je danas nažalost zapuštena, nasuprot Palacu i danas stoji divan primjerak hrvatskog grboslovlja, kameni grb zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića .

Palac – nadbiskupski ljetnikovac

Ljepotu sukošanske uvale i blagost njegove klime najbolje svjedoči ljetnikovac zadarske nadbiskupije - Palac, sagrađen na umjetno nasutom otočiću usred uvale krajem XV. st., u kojem su ladali crkveni dostojanstvenici grada. Danas na to podsjećaju samo njegovi skromni ostaci, koji svejedno ukazuju na njegovu nekadašnju velebnost. Dao ga je sagraditi zadarski nadbiskup Matheo Valaresso 1470.g. bila je to palača pravokutnog tlorisa na kat, monumentalnih dimenzija. najznačajniji primjerak ladanjske arhitekture. Za vrijeme kandijskog rata poslužio je za zaštitu sukošanaca od turskih napada. Danas je to simbol mjesta i naš zaštitni znak. Posebno je lijep u zalasku sunca,kada pruža jedinstveni prizor. U ljetnim mjesecima možete do njega i otplivati.

Događanja

Opširnije

Vodič
Gastronomija
Plaže
Okruženje
Aktivnosti